I Pile 33, Zagreb
08:00 - 20:00 SATI
+385 1 6145 440
Dogovori termin
I Pile 33, Zagreb
08:00 - 20:00 SATI
+385 1 6145 440
Dogovori termin
Korona virus spada u RNA viruse (ima jednolančanu molekulu ribonukleinske kiseline). Mačji korona virus uzrokuje crijevne bolesti mačaka, ali i zarazni peritonitis mačaka poznatiji pod skraćenicom FIP. FIP je uz FeLV i i FIV jedna od najopasnijih zaraznih bolesti kod mačaka.
FIP je ozbiljna sistemska bolest što znači da zahvaća cijeli organizam, a klinički je karakterizira stvaranje piogranuloma (gnojnih čvorova) ili granuloma (čvorova). Jednom kad se simptomi pojave bolest vrlo brzo uznapreduje, u periodu od nekoliko tjedana ili mjesec, i u konačnici uvijek završava smrću životinje.
FIP je glavni uzročnik smrti u mladih mačaka, osobito onih koji žive u populaciji s ostalim mačkama. Većina mačaka u kojih se razvije FIP starosti su između 3 mjeseca i 3 godine, iako se FIP može javiti u bilo kojoj dobi, najvjerojatnije kao rezultat oslabljenog imuniteta. Mačići se obično inficiraju u dobi od 4 tjedna kada nestaju protutijela dobivena od majke.
Prema istraživanjima, dokazano je da veću predispoziciju imaju muške mačke i seksualno neaktivne mačke. Također je utvrđeno da je veća učestalost pojave bolesti u jesen i zimi. Iako se bolest pojavljuje u svih pasmina mačaka veću predispoziciju imaju australska i bengalska mačka, birme, britanska kratkodlaka, himalajska, ragdoll i rex.
U kućanstvu sa puno mačaka dolazi do situacije u kojoj su mačke više puta inficirane i oporave se, međutim neke mačke ostaju kronično inficirane i glavni su prijenosnici korona virusa bez da pokazuju ikakve kliničke simptome.
Mačke se obično zaraze oronazalno (unosom preko usta i dišnih puteva). Virus se nalazi u fecesu (izmetu) ili na predmetima kontaminiranim (onečišćenim) fecesom. Dijeljenje kutije s pijeskom igra veliku ulogu u prijenosu bolesti.
Virus se prilikom unosa u organizam najprije umnožava u epitelnim stanicama crijeva (površinske stanice sluznice crijeva) i tjedan dana nakon umnožavanja u crijevima mačka počinje izlučivati virus fecesom (izmetom) u okolinu i na taj način postaje izvorom infekcije za ostale mačke.
U toj crijevnoj fazi mačke mogu imati proljev, povraćanje i najčešće su oslabljenje. Nakon umnožavanja virusa u crijevima, virus ulazi u makrofage (vrsta leukocita, odnosno bijelih krvnih stanica). To umnožavanje u makrofagima može dati 2 rezultata, odnosno uzrokuje 2 glavna oblika bolesti.
Koji oblik bolesti će nastati ovisi ponajprije o imunitetu, odnosno o imunom odgovoru domaćina (u ovom slučaju zaražene mačke). Mačke kod kojih je zahvaćen respiratorni (dišni) sustav otežano i plitko dišu, a zbog pleuralnih izljeva srčani ton i dišni šum su prilikom auskultacije (osluškivanja) prigušeni. (Pleura je ovojnica koja obavija pluća.) Prilikom pleuralnih izljeva dolazi do nakupljana suviška tekućine između pluća i plućne ovojnice što uzrokuje otežano disanje.
Ostali simptomi prisutni kod mačaka zaraženih FIP-om su povišena temperatura, dehidracija, blijede ili žućkaste sluznice i nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini (ascites).
Palpacijom abdomena (stjenke trbuha) mogu se osjetiti povećani bubrezi, jetra i limfni čvorovi. Ponekad kod muških mačaka dolazi do povećanja testisa.
Može biti prisutan i niz neuroloških simptoma od strane živčanog sustava. Najčešće su prisutne promjene u ponašanju, dezorijentiranost, nistagmus (abnormalni pokreti očne jabučice), inkontinencija (ne mogućnost zadržavanja mokraće).
Prisutne su i promjene na očima kao što su uveitis (upala srednje ovojnice oka) i hipopyon (nakupljanje gnoja u prednjoj očnoj sobici).
Na žalost, ne postoji pretraga koja bi za vrijeme života potvrdila da se radi o FIP-u. Dijagnoza se temelji isključivo na anamnezi, kliničkim znakovima (simptomima), laboratorijskim nalazima krvi i punkcijom tekućine iz pleure i abdomena.
Liječenje je simptomatsko (liječimo simptome koje životinja pokazuje kako bismo joj pospješili kvalitetu života), ali na žalost bolest se ne može izliječiti i završava smrću životinje. U tom slučaju kako bismo životinji smanjili patnju preporuča se eutanazija.
Bolest je moguće dijagnosticirati nakon smrti na temelju obdukcijskog nalaza, imunohistokemijskih i molekularnih pretraga.
Za korona viruse mačaka na žalost još ne postoji registrirano cjepivo.
Bitno je za vlasnike mačaka da su upoznati sa bolešću i njenim posljedicama kako bi na vrijeme spriječili njeno daljnje širenje. Važno je na vrijeme prepoznati bolest i njene simptome i bolesnu mačku izolirati od zdravih. Svaka mačka trebala bi imati svoju posudu sa pijeskom . Veliku ulogu ima održavanje higijene (svakodnevno čišćenje posude sa pijeskom i držanje posude sa pijeskom podalje od hrane) kako bi se smanjio rizik prijenosa bolesti.
Specijalističke veterinarske ambulante Marković ovlaštene su od strane Hrvatskog kinološkog saveza za izdavanje certifikata o zdravstvenom stanju pasa i to za oftalmološki, kardiološki i test za gluhoću.
Kućne posjete veterinara – prema dogovoru