Prepoznajte simptome bjesnoće – jedne od najopakijih bolesti današnjice

Bjesnoća usmrti desetke tisuća ljudi godišnje i globalni je javnozdravstveni problem. Cijepljenjem aktiviramo vlastiti imunosni sustav da sam proizvodi protutijela protiv uzročnika bolesti.

Primjetili ste da se Vaš ljubimac ponaša čudno, niste sigurni zbog čega? Pokazuje niz zabrinjavajućih simptoma, među kojima su: jaki bolovi, groznica, poremećeno mentalno ponašanje, hidrofobija (strah od vode), napadaji, paraliza tijela, čeljusti i grkljana, opuštena vilica, pretjerano lučenje sline, nemogućnost gutanja, nedostatak mišićne koordinacije, neobična sramežljivost ili agresivnost, pretjerana razdražljivost, stalne promjene u stavu i ponašanju.

Nabrojani simptomi mogu bili posljedica zaraze jednim od najtežih i najsmrtonosnijih virusa današnjice – bjesnoćom (rabies, lyssa ili hydrophobia).

PROVJERITE KADA STE ZADNJI PUT CIJEPILI VAŠEG PSA!

Što je bjesnoća?

Virus bjesnoće je jednolančani RNA virus roda Lyssavirus, pripada porodici Rhabdoviridae, a ima oblik metka. Najčešće se prenosi se razmjenom krvi ili sline zaražene životinje. Virus napada mozak i leđnu moždinu te uzrokuje njihovu upalu. Jednom nastala infekcija središnjega živčanog sustava ne može se više spriječiti. Uz rijetke iznimke, u pravilu završava smrću.

Ljudi od bjesnoće obolijevaju nakon ugriza zaražene životinje, koja može, ali i ne mora imati niti jedan navedeni simptomi. Virus bjesnoće je labilan i ne može trajati u okolini. Diljem svijeta rezervoar bjesnoće su divlje životinje, ali za čovjeka su najvažniji izvor bjesnoće životinje koje žive s njim, poput pasa i mačaka.

S obzirom na način prijenosa danas poznajemo tri oblika pojavnosti bjesnoće:

urbana bjesnoća, koju prenose psi, najčešći je oblik bjesnoće općenito u svijetu, 98% svih slučajeva u ljudi nastaje upravo ugrizom bijesnog psa,
silvatična ili šumska bjesnoća koju najčešće prenose lisice, vukovi, medvjedi i druge šumske životinje te glodavci (kod nas su najčešći prijenosnici crvene lisice),
bjesnoća šišmiša, a sve se češće govori i o bjesnoći ptica.

Cijepljenje protiv bjesnoće

Bjesnoća je opisana još u vrijeme prije Krista, a sve do pojave antirabičnog cjepiva Louisa Pasteura (1885. godine), a desecima godina kasnije i proizvodnje specifičnoga zaštitnog (tzv. hiperimunog) antirabičnog imunoglobulina bilo se teško zaštititi od te bolesti. Bjesnoća se, dakle, danas može spriječiti odgovarajućom skrbi – imunoprofilaksom (stvaranjem imunosnog odgovora umjetnim putem).

Cijepljenjem aktiviramo vlastiti imunosni sustav da sam proizvodi protutijela protiv uzročnika bolesti.

Zakonska obveza

Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa (»Narodne novine«, broj 72/10).
Psi stariji od tri mjeseca moraju, jednom godišnje, biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci.
Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen u roku od 14 dana od dana njegove nabave.
Preporuča se cijepljenje mačaka i pitomih vretica protiv bjesnoće.
Za cijepljenje pasa, mačaka i pitomih vretica može se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće

Izbjegavanjem cijepljenja pokazujete vrlo neodgovorno ponašanje – i prema sebi i prema drugima. Dođe li necijepljen pas u kontakt s, primjerice, bijesnom lisicom, šteta koja može nastati je neprocjenjiva.

NAJAVITE CIJEPLJENJE KOD VETERINARA

Prevencija bjesnoće – korisni savjeti

Svjetski dan borbe protiv bjesnoće obilježava se 28. rujna, a u njegovo je obilježavanje uključeno više od 130 zemalja svijeta, među kojima i Hrvatska. Glavni mu je cilj osvijestiti javnost o važnosti edukacije i načinima sprečavanja i zaštite od širenja te bolesti, inače neizlječive, među domaćim i divljim životinjama i kućnim ljubimcima, onemogućiti njen prijenos i obolijevanje ljudi i životinja.

Nekoliko korisnih savjeta pomoći će u borbi i prevenciji protiv ove opake bolesti:

Redovito cijepite pse i mačke te ostale ugrožene domaće životinje
Naučite djecu da ne diraju nepoznate životinje, osobito lutalice i divlje male glodavce.
Izbjegavajte kontakte s nepoznatim životinjama, lutalicama, osobito ako su neobična ponašanja (agresivne domaće i “prepitome” divlje životinje).
U slučaju ugriza odmah doznajte podatke o vlasniku i procijepljenosti životinje.
Klinički zdravi psi i mačke koji ozlijede ljude moraju se promatrati tijekom 10 dana. U tom vremenu obaviti će se tri klinička pregleda: prvoga, petoga i desetog dana.
Odmah otiđite u ambulantu, gdje će vam očistiti i oprati ranu i gdje ćete dobiti potrebnu antirabičnu i antitetanusnu imunoserološku profilaksu.
U slučaju da vam se ugriz dogodi na proputovanju zemljama Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog i Dalekog istoka, odmah potražite najbližu zdravstvenu ustanovu, ne čekajte povratak kući.

Na ljestvici najzaraznijih bolesti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije bjesnoća je na 10. mjestu ljestvice najzaraznijih bolesti današnjice, od koje u trajnoj opasnosti živi gotovo 3 milijarde svjetskog stanovništva. Bolest postoji na svim kontinentima osim na Antarktici. Bjesnoća usmrti desetke tisuća ljudi godišnje i globalni je javnozdravstveni problem.

Od bjesnoće svaki dan u svijetu umire oko 150 ljudi.

Najčešće lokacije ugriza: