I Pile 33, Zagreb
08:00 - 20:00 SATI
+385 1 6145 440
Dogovori termin
I Pile 33, Zagreb
08:00 - 20:00 SATI
+385 1 6145 440
Dogovori termin
Katarakta označava zamućenje leće, gubitak prozirnosti dijela ili cijele leće, koje nastaje zbog poremećaja u metabolizmu. Po učestalosti je drugi uzrok sljepoće kod pasa.
Katarakta u jednom oku može biti potaknuta mehaničkom ozljedom, ali ako se pojavi na oba oka, njezina pojava mogu biti prekasno dijagnosticirana šećerna bolest ili genetska predispozicija.
Prirođene mrene vidljive su odmah (već kod štenaca starosti mjesec dana) ili se razviju tijekom života. Katarakta je uglavnom nasljedna bolest prisutna kod pasmina koker španijel, pudla, haski, šnaucer, zlatni retriver, labrador i terijer.
Simptomatska katarakta nastaje kao posljedica različitih promijenjenih stanja u metabolizmu organizma. Ta zamućenja mogu nastati ne samo zbog niza poznatih i nepoznatih uzroka u organizmu (šećerna bolest, bolesti štitnjače i nuzštitne žlijezde).
Pri toj vrsti katarakta zamućenja nisu specifična po obliku, boji ni po mjestu, a progresivna su i redovito dovode do potpune neprozirnosti leće. Drugi potencijalni uzroci katarakte mogu biti trauma ili upala.
Prema izgledu: točkasta, vretenasta, zvjezdasta, mjehuričasta i prašinasta.
Prema uzroku: traumatica, electrica, tetanica, diabetica, simptomatica, toxica.
Prema stupnju: parcijalna i totalna,
Prema lokalizaciji: capsularis anterior i posterior, corticalis anterior i posterior, perinuklearis, polaris, aequatorialis.
Prema napredovanju: progredijentna i stacionarna.
Kako je životni vijek pasa produžen tako je i katarakta sve učestalija pojava u našoj veterinarskoj ambulanti. Katarakta se razvija kada se poveća sadržaj vode u leći, uzrokujući zamućenje vida i gubitak transparentnosti. Naime, leća prima hranu preko očne vodice koju luči cilijarno tijelo pa će zato i poremećaji u prehrani leće biti izazvani poremećajima u lučenju očne vodice ili njezine cirkulacije.
Najčešći uočljivi simptom katarakte je promjena u boji očiju psa. Zamućenje leće oka postane magličasto, sivkaste ili plavičaste boje, što je posljedica zadržavanja vode u leći. Vlasnici pasa će uočiti i značajne promjene u ponašanju svog ljubimca – smanjena zaigranost, gubitak koncentracije i zapažanja ljudi ili objekata. Zbog smanjene jasnoće vida neki psi mogu se sudarati s raznim objektima.
Katarakta je najčešće staračko zamućenje, a može biti djelomično ili potpuno. Najčešće dolazi u dobi psa od 8 do 10 godina. U dubljoj starosti psa sve se više zamućuje i može postati bijela. Zbog katarakte vid psa se može pogoršati do stanja sljepoće i – ukoliko se ne liječi – to je najčešći rezultat. Međutim, ponekad, primjerice kod Zlatnih retrivera, katarakte mogu ostati minimalne do kraja života psa. Kod ove patologije vrlo rijetko dolazi do fenomena alergijske reakcije na kataraktu, odnosno javlja se rizik od nastajanja ožiljaka ili glaukoma. Vid kroz zrelu kataraktu je kao da gledamo kroz bijelo obojeno staklo. Leća oka je napravljena od vode i proteina.
Katarakta može uznapredovati od blage do teške u samo nekoliko mjeseci. Zbog toga, vlasnici ljubimaca bi morali pripaziti na pojavu znakove katarakte, osobito na pojavu promjene boje očiju, te crvenila i osjetljivosti oko očiju. Brza medicinska reakcija može spriječiti nastanak sljepila i smanjiti zamućenost vida.
Staračka katarakta (c. senilis) pojavljuje se u kasnim godinama života, a promjene se mogu protumačiti regresivnim i degenerativnim promjenama na vlaknima leće koje su izazvane promjenama u cirkulacijskom sustavu. Zamućenja se razvijaju postupno, i to redovito na oba oka. Simptomi će osobito biti izraženi kada se radi o potpunom zamućenju leće i tada će biti maksimalno proširena zjenica oboljelog oka. Boja zamućenja može biti bijela kao mlijeko, sivkastobijela, te žućkastobijele do smeđe boje, kada se radi o lažnoj katarakti (cataracta spuria), nastaloj zbog sinehija šarenice s prednjom lećnom plohom.
Za postavljanja dijagnoze katarakte važna je dob psa. Na osnovi dobi odredit će se točan tip katarakte.
Dijagnosticiranje katarakte provodi se fizičkim pregledom i nizom dijagnostičkih testova. Fizikalnim pregledom utvrđuju se poteškoće u hodanju i vanjske promjene u očima psa. Provjerava se sposobnost psa da se fokusira na neki objekt. Najčešći test koji provodi veterinar zove se Shirmer test suzenja.
Provodi se tako da se postavi testna trakica na donju vjeđu oka kako bi se izmjerila količina proizvedenih suza. Shirmer test je najmanje invazivan i traje svega oko minutu. Veterinar će pregledati oko da bi utvrdio da nije došlo do njegovog oštećenja stranim objektom i potražit će eventualno prisutne strane čestice.
Mjerenje očnog tlaka provodi se tonometrom. Normalni tlak je između 10 i 20 mmHg. Povišeni tlak ukazuje na probleme s okom.
Pregled očne leće radi se biomikroskopijom s procjepnom svjetiljkom. Ovim pregledom se povećavaju makro i mikro strukture oka, te se pregledava opacitet oka, zadržavanje tekućine i prednja očna sobica.
Kod pasa koji pate od katarakte koja je sekundarna bolest dijabetesa pregledom krvi otkrit će se povećana razina glukoze.
Elektroretinografijom se mjeri električna aktivnost mrežnice oka, a provodi se radi isključivanja bolesti mrežnice. Oftalmičkim ultrazvukom određuju se oblik i kompozicija psećeg oka za potrebe planiranja operacije.
Ukoliko se testiranjem utvrdi da je unatoč promjeni na leći vid psa ipak zadržan, katarakta se lijeći kirurškim putem. Danas je uspješnost operacije uklanjanja katarakte povećana i do 95%. Uz brojne tehnike operacije, poput ekstrakapsulatne/intrakapsularne ekstrakcije najuspješnijom se pokazala fakoemulzifikacija koja se provodi i kod ljudi.
Važno je prije operativnog zahvata napraviti pregled cijelog oka, s posebnim naglaskom na stanje vida na mrežnici (retinoskopija). Ukoliko vid na mrežnici nije očuvan životinji nećemo moći operacijom vratiti vid i operacija u tom slučaju ne dolazi u obzir.
Iako se većina pasa koja boluje od katarkte liječi operacijski, uspjeh operacije katarakte ovisi o prisutnosti bolesti mrežnice i drugih očnih bolesti. Dijelu pasa nakon operacije vid se potpuno povrati.
Kod mladih pasa očna leća je savitljiva i jasna, a starenjem postaje tvrđa, zamućena i plavo-siva te može nalikovati katarakti. Međutim, ta prirodna promjena nazvana „skleroza” vidljiva je kod pasa starijih od devet godina i ne zahtijeva liječenje.
Jedini način smanjenja rizika od pojave urođene katarakte je pažljiv uzgoj. Prije parenja psa svakako se uvjerite da roditelji, djedovi i bake, pradjedovi i prabake nisu imali urođenu kataraktu.
Specijalističke veterinarske ambulante Marković ovlaštene su od strane Hrvatskog kinološkog saveza za izdavanje certifikata o zdravstvenom stanju pasa i to za oftalmološki, kardiološki i test za gluhoću.
Kućne posjete veterinara – prema dogovoru